Šta nas čini ljudima?
Priredila: Aleksandra Nikolic, Institut za Molekularnu Genetiku i Geneticko inženjerstvo
Specificne osobine po kojima se ljudi razlikuju od svojih najbližih živih rodaka, šimpanzi, sa kojima delimo 96% DNK, po svemu sudeci se mogu pripisati nedostatku odredenih regulatornih regiona DNK koji kontrolišu ekspresiju pojedinih gena. Istraživaci iz Medicinskog instituta Hauard Hjuz i sa Univerziteta Stenford su pretražili genom coveka tražeci specificne genetske promene u odnosu na genome drugih sisara, koje bi mogle biti odgovorne za evoluciju iskljucivo ljudskih osobina.
Otkriveno je 510 segmenata DNK koji su prisutni kod šimpanzi i drugih sisara, a kojih nema u genomu coveka. Samo u jednom slucaju odsustvo segmenta DNK je otkriveno u nekom genu, dok u svim ostalim slucajevima nedostaju regulatorni regioni DNK. Softverske analize su pokazale da su otkrivene delecije grupisane oko pojedinih gena, i to onih ukljucenih u signalizaciju putem steroidnih hormona i razvice i funkciju nervnog sistema. Promena u regulaciji gena tokom razvica može da ima veoma veliki efekat na pojedine delove organizma, pri cemu sve druge funkcije tog gena ostaju u potpunosti ocuvane, pa su upravo ovakve vrste promena favorizovane prilikom nastajanja novih osobina.
1. McLean CY, Reno PL, Pollen AA, et al. Human-specific loss of regulatory DNA and the evolution of human-specific traits. Nature. 2011;471(7337):216-219.

