Rad na Rečniku SANU: tradicionalni i savremeni način
Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU (Rečnik SANU) predstavlja jedno od najznačajnijih ako ne i najznačajnije delo srpske lingvistike i srpske kulture. Ovaj tezaurusni Rečnik obuhvata celokupnu leksiku srpskog književnog i narodnog jezika u periodu od dva veka. U njemu se daju jezičke i upotrebne karakteristike reči u vidu informacija različitog tipa: gramatičkih, normativnih, terminoloških, stilskih, pragmatičkih, kulturoloških, kao i potvrde za upotrebu reči u obliku citata iz veoma obimne građe itd.
Građa za izradu Rečnika sastoji se od oko šest miliona ispisanih leksikografskih listića (fiša), koje sadrže zapise upotreba reči, zajedno sa drugim podacima (o izvoru zapisa, morfološkim karakteristikama reči i sl.). Trenutno se čuva i koristi isključivo u papirnom obliku. Budući da je građa materijal od izuzetnog nacionalnog značaja, ali i vredan izvor podataka o kulturi, istoriji i jeziku našeg naroda, jasno je da je pored konzerviranja i distribucije veoma važno materijal učiniti i lako pretraživim. Vrednost ove građe velika je po sebi, a stalnim korišćenjem pri izradi RSANU i drugim istraživačkim projektima dodatno se oštećuje. Zbog toga je od velikog značaja dobro osmisliti redosled koraka digitalizacije i što pre otpočeti sam proces. U predavanju će biti izložen rad grupe koja se bavi pripremom digitalizacije građe Rečnika SANU.
Milena Jakić,
Instutut za srpski jezik, SANU
Četvrtak, 24. novembar 2011. u 15h

